Nagrada „Dobričin prsten“ Nevenki Urbanovoj za 1984. (foto: arhiva UDUS-a)
DODELA NAGRADE
„DOBRIČIN PRSTEN“
NEVENI URBANOVOJ
OBRAZLOŽENJE ODLUKE ŽIRIJA
Nagradu Dobričin prsten ustanovili su Muzej pozorišne umetnosti SR Srbije, Savez dramskih umetnika Srbije i Zlatara Majdanpek.
Ove godine, od 1. septembra do 1. novembra, od strane institucija, kulturnih radnika i građana, predloženo je deset dramskih umetnika za ovo visoko glumačko priznanje. Žiri za dodelu nagrade, na sednicama od 7. i 9. novembra, doneo je odluku da se nagrada Dobričin prsten u 1984. godini dodeli glumici Nevenki Urbanovoj za životno delo.
Nevenka Urbanova provela je čitav svoj glumački vek na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu spajajući dve pozorišne epohe, međuratnu i posleratnu, povezujući nekoliko glumačkih generacija.
Tokom četrdeset godina rada na sceni, Urbanova je ostvarila oko stopedeset uloga iz raznovrsnog domaćeg i starnog pozorišnog repertoara. Igrajući sa najvećim glumcima svoga vremena, ona je zauzela istaknuto mesto i postala, slikarski rečeno, jedna boja koja je u pozorištu neophodna.
Pojavom, senzibilitetom i modernim glumačkim izrazom, ostvarivala je mnogostrane ženske likove, izrađujući do tančina tipologiju ličnosti. Pojedine uloge kao Vaska (Koštana), Naruča (Među vukovima), Lola Montez (Opčinjeni kralj), Keti Zajdl (Matura), Elen Selbi (Gospođa Selbi) i druge, donele su joj veliku popularnost.
Izuzetnom glumačkom ličnošću, Urbanova se probijala u prve glumačke redove igrajući u pomodnom svetskom repertoaru da bi, kasnije, u godinama uoči drugog svetskog rata zaigrala u delima Krleže, Gorkog, Dostojevskog, Koktoa i dr.
U punoj umetničkoj zrelosti, Nevenka Urbanova posle rata preuzima vodeće uloge u repertoaru i tumači složene dramske likove. Širokog glumačkog dijapazona, snažne emocionalnosti i intelektualne snage, ona ostvaruje kreacije koje se pamte kao što su Rina u Nušićevom Pokojniku, za koju je 1948. dobila nagradu Vlade Narodne Republike Srbije, zatim, Barunica Kasteli-Glembaj u Krležinoj drami Gospoda Glembajevi, Gospođa Erlin u Lepezi ledi Vindermir Oskara Vajlda, Hester Kolijer u Dubokom plavom moru Terensa Ratigana, Julija u Obožavanoj Juliji M.S. Sovažona, po Somersetu Momu, Serafina u Tetoviranoj ruži Tenesija Vilijamsa, kao i Eleonora u Mrožekovom komadu Tango, koju je ostvarila kao gost na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta.
Osobenom umetničkom individualnošću, obeležavajući međuratnu, a posebno posleratnu epohu beogradskog pozorišnog života, Urbanova se uvrstila u neprolazne vrednosti srpskog glumišta.
Dodeljujući Prsten Dobrice Milutinovića Nevenki Urbanovoj, Žiri je imao u vidu njen doprinos razvoju srpske pozorišne umetnosti i neprolazan trag koji je ostao sačuvan kod mnogobrojnih poklonika njene glumačke umetnosti.
Žiri: Milena Nikolić, predsednik, Olivera Marković, potpredsednik, Nevenka Živković, Ksenija Šukuljević Marković, Zoran Radmilović, Predrag Miki Manojlović, Dejan Mijač, Zoran Stošić, Filip David.
U Beogradu, 9. novembra 1984.